Petominutni reset za trenutke tjeskobe
Jednostavni koraci utemeljeni na istraživanjima kad anksioznost raste: sporo disanje, uzemljenje osjetilima, imenovanje osjećaja i kratka šetnja.
Anksioznost često stiže u nezgodnim trenucima: prije sastanka, usred noći, u prepunom vlaku. U takvim trenucima dugoročni savjeti nisu od velike koristi. Pomaže nešto malo što možete učiniti odmah. Evo jednostavnog petominutnog reseta. Ne trebate nikakvu opremu, a većinu možete izvesti a da nitko ne primijeti.
Prije nego počnete, jedna važna napomena: ovi koraci mogu pomoći kod svakodnevne anksioznosti i stresa. Ako često doživljavate napadaje panike ili anksioznost koja vam otežava svakodnevicu, razgovarajte s liječnikom ili terapeutom. Ove tehnike mogu podržati liječenje, ali ga ne zamjenjuju.
Prva minuta: primijetite i imenujte
Počnite tako da jednostavno primijetite što se događa. Gdje u tijelu osjećate anksioznost? Stisnute grudi, leptiriće u trbuhu, napeta ramena, um koji juri?
Zatim to izgovorite, u sebi ili tiho: „Osjećam anksioznost.” „Ovo je briga.” Zvuči gotovo previše jednostavno, ali istraživanje Matthewa Liebermana i kolega pokazalo je da je izricanje osjećaja riječima, što psiholozi nazivaju označavanjem afekta, povezano sa smanjenom aktivnošću amigdale, dijela mozga uključenog u reakcije alarma. Imenovanje osjećaja ne čini da on nestane, ali može malo stišati glasnoću.
Druga i treća minuta: usporite dah
Sada se okrenite disanju. Ne morate ništa forsirati. Jednostavno neka dah bude malo sporiji, a izdah malo duži od udaha.
- Udahnite nježno kroz nos oko četiri sekunde.
- Izdahnite polako, kroz nos ili mekano kroz usta, oko šest sekundi.
- Ponavljajte dvije minute.
Sporo disanje, manje od deset udisaja u minuti, povezano je s većom varijabilnošću srčanog ritma i pomakom prema smirujućem sustavu tijela, prema sustavnom pregledu koji je vodila Andrea Zaccaro. Dugi izdah je ključ: djeluje kao nježna kočnica živčanog sustava.
Ako vas brojanje čini napetijima, zaboravite brojeve. Samo neka svaki izdah bude malo duži i mekši od prethodnog.
Četvrta minuta: vratite se osjetilima
Anksioznost vuče um u budućnost: što bi se moglo dogoditi, što bi moglo poći po zlu. Uzemljenje ga vraća u sadašnjost. Uobičajena vježba koristi pet osjetila. Nježno primijetite:
- pet stvari koje možete vidjeti,
- četiri stvari koje možete osjetiti, poput stopala na podu ili stolca ispod sebe,
- tri stvari koje možete čuti,
- dvije stvari koje možete namirisati,
- jednu stvar koju možete okusiti.
Ne treba to raditi savršeno. Smisao je dati pažnji nešto stvarno i neposredno na čemu može počinuti.
Peta minuta: krenite se ili odmorite
Završite malom, ljubaznom gestom za svoje tijelo. Ako možete, ustanite i hodajte jednu minutu, po mogućnosti vani ili do prozora. Nježno kretanje pomaže tijelu da potroši dio energije koju anksioznost stvara. Ako se ne možete kretati, zakolutajte ramenima, otpustite šake i pustite da vam se čeljust omekša.
Zatim si postavite jedno pitanje: postoji li jedna mala, praktična stvar koju mogu učiniti u vezi s onim što me brine? Ako postoji, odlučite kada ćete je učiniti. Ako ne postoji, podsjetite se da je briga uslišana i da je u redu za sada je odložiti.
Da bude lakše sljedeći put
Ovi koraci bolje funkcioniraju uz vježbu, kao što mišić jača korištenjem. Vježbanje dok ste mirni znatno olakšava da ih se sjetite kad ste anksiozni. Za početak je dovoljno nekoliko minuta dnevno sporog disanja ili tihog sjedenja. S vremenom su prakse nalik meditaciji u istraživanjima pokazale skromne, ali stvarne koristi za anksioznost, kao u velikoj meta-analizi iz 2014. koju je vodio Madhav Goyal.
Može pomoći i mjesto koje vašem tijelu pokazuje što je smirenost. Still Meadow je napravljen upravo za to: tiha livada, nježni zvukovi i meki glas koji vas poziva da sporo dišete i odmorite se. Kad dođe sljedeći trenutak tjeskobe, malo bolje ćete znati put natrag.
Izvori
- Zaccaro, A., Piarulli, A., Laurino, M., et al. (2018). How breath-control can change your life: A systematic review on psycho-physiological correlates of slow breathing. Frontiers in Human Neuroscience, 12, 353. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/30245619/
- Lieberman, M. D., Eisenberger, N. I., Crockett, M. J., et al. (2007). Putting feelings into words: Affect labeling disrupts amygdala activity in response to affective stimuli. Psychological Science, 18(5), 421–428.
- Goyal, M., Singh, S., Sibinga, E. M. S., et al. (2014). Meditation programs for psychological stress and well-being: A systematic review and meta-analysis. JAMA Internal Medicine, 174(3), 357–368.